Sportska izdržljivost se može definirati kao sposobnost održavanja zadane brzine ili snage najdulje moguće vrijeme. Trening izdržljivosti uzrokuje povoljne prilagodbe u dišnom, srčano-žilnom i živčano-mišićnom sustavu koje poboljšavaju prijenos kisika iz zraka u mitohondrije, učinkovitost mišićnog metabolizma kao i proizvodnju energije potrebnu za određenu sportsku aktivnost. Povoljne prilagodbe na trening povećavaju toleranciju na specifične fizičke napore te poboljšavaju sportsku pripremljenost, oporavak i relevantne fiziološke pokazatelje (parametre). Razdoblje neaktivnost će pak imati suprotan učinak [1].
Plan treninga bi trebao biti prilagođen Vašoj trenutnoj razini sportske pripremljenosti i funkcionalnih (aerobnih i anaerobnih) sposobnosti koje možete odrediti pomoću ključnih fizioloških pokazatelja. Povrh toga, redovito mjerenje fizioloških pokazatelja olakšava dugotrajno i kratkoročno planiranje treninga i oporavka, te analizu trenutne forme i zdravstvenog stanja. Precizno mjerenje većine fizioloških pokazatelja je do unatrag dvadesetak godina bilo moguće obaviti samo u laboratorijima te je stoga bilo rezervirano za vrhunske sportaše. Međutim, pojavom dovoljno kvalitetne i cijenom dostupne opreme, te razvojem novih, pouzdanih i valjanih praktičnih testova, većinu ključnih fizioloških pokazatelja danas možete izmjeriti sami.
U nizu idućih tekstova opisati ćemo fiziološke pokazatelje bitne za trkače i trkačice na duge pruge, opisati praktične testove kojima ih možete jednostavno i dovoljno precizno odrediti, te izložiti kako te podatke možete praktično iskoristiti u planiranju treninga.
Literatura:
[1] Jones AM, Carter H. The effect of endurance training on parameters of aerobic fitness. Sports Medicine. 2000; 29(6): 373–86.
