Sportski rezultati u izdržljivim sportovima i sportskim disciplinama, uključujući trčanja na duge pruge, najvećim dijelom zavise o aerobnim funkcionalnim sposobnostima sportaša. Ključnim fiziološkim pokazateljima/parametrima aerobne funkcionalne sposobnosti smatraju se [1,2]:
- Maksimalni primitak kisika (⩒O2max, maximal oxygen uptake);
- Anaerobni prag (AnP, anaerobic threshold);
- Ekonomičnost trčanja (running economy);
- Kinetika primitka kisika (oxygen uptake kinetics).
U praktičnoj primjeni najvažniji fiziološki pokazatelji povezani su s brzinom trčanja, međutim oni zavise o gore navedenim ključnim parametrima. Primjerice, brzina trčanja na anarobnom pragu (velocity at anaerobic threshold, vAnP) zavisi o maksimalnom primitku kisika, anaerobnom pragu, i ekonomičnosti trčanja. Važni fiziološki pokazatelji povezani s brzinom trčanja su još brzina trčanja pri maksimalnom primitku kisika (v⩒O2max), kritična brzina trčanja (critical velocity, CV), te brzina trčanja pri maksimalnom stabilnom stanju laktata (MLSSv, maximal lactate steady state velocity). Nešto manje precizan, ali vrlo praktičan fiziološki paremetar za određivanje intenziteta ili zone treninga je srčani puls, odnosno brzina otkucaja srca (heart rate). Aerobni prag (AeP) je također važan fiziološki parameter jer predstavlja približnu granicu između umjerenog i napornog intenziteta treninga.
Ako ste u ovom trenutku zbog previše pojmova izgubili volju za daljnjim čitanjem, ne odustajte i ne brinite. Kao prvo, u praktičnoj primjeni i planiranju treninga je u većini slučajeva dovoljno odrediti svega par gore navedenih parametara: brzinu trčanja pri ⩒O2max, maksimalni broj otkucaja srca, te kritičnu brzinu ili brzinu trčanja pri anaerobnom pragu. Kao drugo, u idućim tekstovima objasnit ćemo sve gore navedene pojmove. Kao treće, iako su njihove definicije i metode određivanja različite, kritična brzina, brzina trčanja na anaerobnom pragu i brzina trčanja na maksimalnom stabilnom stanju laktata su usko povezane i približno jednake, te se razlike u praktičnoj primjeni često mogu zanemariti. Konačno, važno je shvatiti da anaerobni prag, aerobni prag i maksimalni primitak kisika nisu magične granice koje značajno mijenjaju učinak određenog treninga [3]. Ako primjerice radite intervalni trening na ⩒O2max (ili na anaerobnom pragu), učinak treninga neće se značajno promijeniti ako određene intervale istrčite malo sporije ili malo brže od predviđenog intenziteta/praga. Visoka preciznost mjerenja fizioloških parametara je bitna vrhunskim sportašima koji su se već približili svom maksimalnom potencijalu i kojima je i minimalni daljni napredak važan; no oni bi trebali imati mogućnost korištenja suvremene dijagnostičke opreme i pristup vrhunskim stručnjacima iz područja sportske medicine i sportskih znanosti.
Bez obzira jeste li rekreativni ili vrhunski trkač, bitno je razumjeti kako koja vrsta treninga utječe na pojedine fiziološke parametre o kojima zavisi sportska pripremljenost. Za bolji rezultat u trčanjima na duge pruge potrebno je povećati kritičnu brzinu trčanja, ili brzinu trčanja na anaerobnom pragu. To se može postići povećanjem maksimalnog primitka kisika, povećanjem anaerobnog praga i/ili boljom ekonomijom trčanja. Određena vrsta treninga je najprikladnija za poboljšanje jednog od navedenih fizioloških pokazatelja. Primjerice, ekonomija trčanja je veća kod iskusnijih trkača ili onih koji imaju veću kilometražu treninga, ali se također može poboljšati specifičnim vježbama snage i jakosti, vježbama tehnike trčanja, te treningom brzine [4,5]. O specifičnim treninzima za poboljšanje pojedinih fizioloških pokazatelja pisati ćemo u budućnosti, ali prvo ćemo u idućim tekstovima definirati važne fiziološke parametre.
[1] Jones AM, Carter H. The effect of endurance training on parameters of aerobic fitness. Sports Medicine. 2000; 29(6): 373–86.
[2] Joyner MJ, Coyle EF. Endurance exercise performance: the physiology of champions. The Journal of Physiology. 2008; 586(1): 35–44.
[3] Magness S. VO2max, LT, Critical Velocity – They Are Much More Messy than We Think [Internet]. Science of Running, 17 Aug 2020. Dostupno na: www.scienceofrunning.com/2020/08/vo2max-lt-critical-velocity-they-are-much-more-messy-than-we-think.html?v=47e5dceea252.
[4] Jones AM. A 5-year physiological case study of an Olympic runner. British Journal of Sports Medicine. 1998; 32: 39–43.
[5] Pate RR, Macera CA, Bailey SP, et al. Physiological, anthropometric, and training correlates of running economy. Medicine and Science in Sports and Exercise. 1995; 24: 1128–33.
