ADRIA
  • Vijesti
  • Stadionska atletika
    • Nacionalna prvenstva
    • Međunarodna natjecanja
    • Mlade nade
  • Utrke
    • Najave utrka
    • Predstavljanje utrka
    • Rezultati utrka
  • Crtice
    • Atletske zanimljivosti
    • Povijest atletike
  • Statistika
    • Grafički prikazi
  • Intervju
  • Znanstveni pristup
    • Treninzi i sve uz njih
    • Nutricionizam
    • Literatura
  • Recenzije
  • Trkačke staze
  • Foto galerija
  • Adria Run
No Result
View All Result
Atletika+
  • Vijesti
  • Stadionska atletika
    • Nacionalna prvenstva
    • Međunarodna natjecanja
    • Mlade nade
  • Utrke
    • Najave utrka
    • Predstavljanje utrka
    • Rezultati utrka
  • Crtice
    • Atletske zanimljivosti
    • Povijest atletike
  • Statistika
    • Grafički prikazi
  • Intervju
  • Znanstveni pristup
    • Treninzi i sve uz njih
    • Nutricionizam
    • Literatura
  • Recenzije
  • Trkačke staze
  • Foto galerija
  • Adria Run
No Result
View All Result
Atletika+
No Result
View All Result

Ekonomičnost (metabolička cijena) trčanja

Slaven Žimbrek Autor Slaven Žimbrek
11 svibnja, 2021
in Fiziologija sporta, Treninzi i sve uz njih, Znanstveni pristup
0 0

Ekonomičnost vježbanja ili trčanja (exercise economy; running economy; running efficiency) obično je izražena unosom/primitkom kisika pri određenom intenzitetu rada ili određenoj brzini trčanja i ubraja se u ključne fiziološke pokazatelje u trčanjima na duge i srednje pruge [1]. Zanimljivo je da između osoba s približno jednakim V̇O2max ili sličnom razinom sportske izvedbe, bez obzira radi li se o vrhunskim sportašima ili rekreativcima, postoje značajne individualne razlike u unosu kisika (tj. u ekonomičnosti vježbanja) pri jednakom “submaksimalnom“ intenzitetu vježbanja [1]. Donekle neprikladno, u znanstvenoj literaturi se izraz “submaksimalni“ intenzitet često koristi za bilo koju brzinu trčanja (ili intenzitet vježbanja) nižu od one brzine trčanja kod koje na progresivnom testu do iscrpljenosti unos kisika dosegne maksimalnu vrijednost, odnosno V̇O2max. Prema toj konvenciji, netko tko, primjerice, trči na 90% svoje maksimalne brzine, ne trči “submaksimalnom“ brzinom, budući da je ta brzina znatno veća od brzine koja odgovara V̇O2max, već trči “supramaksimalnom” (iznadmaksimalnom) brzinom. Dakle, brzina trčanja ili intenzitet vježbanja iznad brzine/intenziteta koji odgovaraju maksimalnom primitku kisika se u literaturi često naziva “supramaksimalna“ (iznadmaksimalna) brzina ili “supramaksimalni“ intenzitet vježbanja, iako ta brzina ili intenzitet u stvarnosti mogu biti znatno niži od stvarne maksimalne brzine ili snage koju pojedina osoba može postići.

Bolja ekonomičnost vježbanja (tj. niža potrošnja/primitak kisika na odgovarajućoj apsolutnoj brzini trčanja ili proizvedenoj mišićnoj snazi rada) je korisna u izdržljivim sportovima jer zahtjeva manji potrošak kisika po jedinici rada pri “submaksimalnom“ intenzitetu vježbanja. Također je ustanovljeno da u izdržljivim sportovima neki elitni sportaši mogu iznimno visokom ekonomičnošću rada nadoknaditi relativno nizak V̇O2max [2,3].

KAKO SE MJERI I ŠTO PREDSTAVLJA DOBRU EKONOMIČNOST TRČANJA 

Uobičajena laboratorijska metoda testiranja ekonomičnosti trčanja na pokretnom tepihu je mjerenje primitka kisika na brzini 16 km/h i nagibu od 1% [4,5]. Na toj brzini, potrošnja kisika po pretrčanom kilometru manja od 200 ml po kilogramu tjelesne težine (ml/kg/km) predstavlja dobru ekonomičnost trčanja, a ekonomičnost trčanja vrhunskih trkača je često manja od 190 ml/kg/km [6]. 

EKONOMIČNOST TRČANJA MOŽE SE ZNAČAJNO POBOLJŠATI ODGOVARAJUĆIM TRENINGOM

Znanstvena istraživanja upućuju da je ekonomičnost trčanja kod dugoprugaša povezana s iskustvom i ukupnim obujmom (kilometražom) izvedenog treninga, jer najbolju ekonomičnost često imaju iskusniji trkači ili oni s velikom kilometražom tjednog treninga [7,8]. Primjerice, legendarna britanska dugoprugašica Paula Radcliffe (do nedavno, dugogodišnja svjetska rekorderka u maratonu) je u razdoblju od 1992. do 2003. godine (kada je postavila svjetski rekord) postupno popravljala svoju ekonomičnost trčanja s 204 ml/kg/km na 175 ml/kg/km, a za to vrijeme njen V̇O2max je ostao približno isti. U razdoblju između 1996. i 2003. godine Paula Radcliffe je poboljšala vertikalni skok s mjesta s 29 cm na 38 cm (više od 30%) [4], što govori u prilog mišljenju da primjereni trening snage ima pozitivan utjecaj na ekonomičnost trčanja i rezultat u trčanju na duge pruge.


LITERATURA:

[1] Jones AM, Carter H. The effect of endurance training on parameters of aerobic fitness. Sports Medicine. 2000; 29(6): 373–86.

[2] Londeree BR. The use of laboratory test results with long distance runners. Sports Medicine. 1986; 3: 201–13.

[3] Morgan DW, Bransford DR, Costill DL, et al. Variation in the aerobic demand of running among trained and untrained subjects. Medicine and Science in Sports and Exercise. 1995; 27: 404–9.

[4] Jones AM. The physiology of the world record holder for the women’s marathon. International Journal of Sports Science & Coaching. 2006; 1(2): 101–16.

[5] Jones AM, Doust JH. A 1% treadmill grade most accurately reflects the energetic cost of outdoor running. Journal of sports sciences. 1996; 14(4): 321–7.

[6] Tjelta LI, Shalfawi SA. Physiological factors affecting performance in elite distance runners. Acta Kinesiologiae Universitatis Tartuensis. 2016; 22: 7–19.

[7] Jones AM. A 5-year physiological case study of an Olympic runner. British Journal of Sports Medicine. 1998; 32: 39–43. 

[8] Pate RR, Macera CA, Bailey SP, et al. Physiological, anthropometric, and training correlates of running economy. Medicine and Science in Sports and Exercise. 1995; 24: 1128–33. 

ShareTweetShare

Pročitajte još

Brzina trčanja na anaerobnom pragu; kritična brzina trčanja
Fiziologija sporta

Brzina trčanja na anaerobnom pragu; kritična brzina trčanja

Brzina trčanja na anaerobnom pragu Brzina trčanja na anaerobnom pragu (v-AnP) je ponajbolji predskazatelj sportskog rezultata u trčanjima na...

Autor Slaven Žimbrek
29 lipnja, 2021
Klasifikacija trkačkog treninga: trčanje na intenzitetu anaerobnog praga i njegova primjena u treningu za duge i srednje pruge
Trening

Klasifikacija trkačkog treninga: trčanje na intenzitetu anaerobnog praga i njegova primjena u treningu za duge i srednje pruge

Svrha i primjena trčanja na intenzitetu anaerobnog praga (AnP trčanje) u treningu za duge i srednje pruge. AnP predstavlja...

Autor Slaven Žimbrek
2 lipnja, 2021
atletika plus
Dodaci prehrani

Utjecaj koenzima Q10 na sportsku izvedbu – 3. dio: ipak (ne) djeluje?

U slučaju određenih patoloških stanja i genetskih čimbenika povezanih sa smanjenom razinom CoQ10 u organizmu, smatra se da dodatni...

Autor Slaven Žimbrek
27 svibnja, 2021
Utjecaj koenzima Q10 na sportsku izvedbu – 2. dio: kakvoća CoQ10 proizvoda na tržištu
Dodaci prehrani

Utjecaj koenzima Q10 na sportsku izvedbu – 2. dio: kakvoća CoQ10 proizvoda na tržištu

Mnogi CoQ10 dodaci prehrani su sumnjeve kakvoće. U ovom tekstu riječ je o kakvoći, bioraspoloživosti i formulacijama CoQ10 proizvoda...

Autor Slaven Žimbrek
27 svibnja, 2021
Sljedeća objava
Otvorena novouređena atletska staza u Križevcima

Otvorena novouređena atletska staza u Križevcima

Facebook Twitter Instagram

Impressum   |   Pravila privatnosti

© Atletika+

Design by Lentium

No Result
View All Result
  • Vijesti
  • Stadionska atletika
    • Nacionalna prvenstva
    • Međunarodna natjecanja
    • Mlade nade
  • Utrke
    • Najave utrka
    • Predstavljanje utrka
    • Rezultati utrka
  • Crtice
    • Atletske zanimljivosti
    • Povijest atletike
  • Statistika
    • Grafički prikazi
  • Intervju
  • Znanstveni pristup
    • Treninzi i sve uz njih
    • Nutricionizam
    • Literatura
  • Recenzije
  • Trkačke staze
  • Foto galerija

© 2021 Adria Run

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password?

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist