Vjerujemo da ćete se složiti s nama da je ulazak u ovogodišnju sezonu na otvorenom bio uistinu – eksplozivan. Sa svih krajeva svijeta dolaze nam nevjerojatni rezultati, pomiču se granice, pojavljuju se neka nova imena spremna za velike stvari… I sve se to događa dok još nismo dogurali ni do kraja svibnja i u trenucima kad atletska sezona još nije ni blizu vrhunca! Što li nas tek čeka kad se zahukta Dijamantna liga, pa dođu američki “trialsi”, pa onda i šlager sezone – Olimpijske igre u Tokiju.
S obzirom na pregršt fantastičnih dosega, za danas smo vam odlučili izdvojiti po pet najvećih rezultata u dosadašnjem dijelu sezone u muškoj i ženskoj konkurenciji. Nismo se strogo držali bodovnih tablica Svjetske atletike (“mađarskih” tablica) jer koliko god bile vrijedne u uspoređivanju rezultata, bilo unutar iste discipline, bilo u različitima, ipak nisu savršene. Štoviše, u nekim disciplinama djeluju i pomalo zastarjelo, odnosno zrelo za ažuriranje. Ovo je, stoga, naš izbor najvećih rezultata/pothvata/junaka u olimpijskim disciplinama…
ATLETIČARI
Ryan Crouser (kugla) – 23,01
Ryan Crouser posljednjih nas je godinu, dvije navikao da od njega uvijek možemo očekivati spektakl kad uzme kuglu u ruke. Nismo ni sumnjali da je predodređen da prije ili kasnije prebaci 23 metra, a dogodilo se to prošli vikend u Tucsonu kada je bacio 23,01. Treći je čovjek u povijesti koji je prebacio tu veliku granicu, nakon Randyja Barnesa i Ulfa Timmermanna, i prvi nakon 1990. kojem je to uspjelo. Sada mu slijedi lov i na Barnesov svjetski rekord (23,12) i ne treba čuditi ako se to dogodi vrlo brzo. Crouser je, inače, rekordnih 127 puta u karijeri prebacio granicu od 22 metra! Kuglaši su, spomenimo i to, i ove godine u velikom naletu. Imamo već četvoricu koja su bacala preko 22 metra, a Crouseru je najbliži svjetski prvak Joe Kovacs s 22,72.
Johannes Vetter (koplje) – 94,20
Dugo je izgledalo kao da je svjetski rekord Jana Železnog (98,48) nedostižan, ali sada više nismo sigurni u to. Johannes Vetter je posljednjih godinu dana u strašnoj formi. Krenuo je s onih lanjskih 97,76, drugim rezultatom svih vremena, a u sličnom je ritmu nastavio i ove godine. Na posljednja je četiri natjecanja bacao preko 90 metara, a najdalje je njegovo koplje odletjelo u Ostravi (94,20).
Jacob Kiplimo (10.000 m) – 26:33.93
Uganđanin Jacob Kiplimo (20) jedan je od najvećih dugoprugaških talenata koji se pojavio posljednjih godina. Pokazao je to lani, osvojivši naslov svjetskog prvaka u polumaratonu i istrčavši osmi rezultat svih vremena na 3.000 m. Ne zaustavlja se ni ove godine, u Ostravi je s 26:33.93 došao na sedmo mjesto vječne ljestvice na 10.000 m.
Titus Ekiru (maraton) – 2;02:57
Bile za to zaslužne super-tenisice ili ne, činjenica je da posljednje 2-3 godine imamo poplavu fantastičnih rezultata u maratonu. Niz je nastavio Kenijac Titus Ekiru koji je na maratonu u Milanu pobijedio u vremenu 2;02:57, što je najbolji rezultat u svijetu od 2019. godine, te ujedno pet svih vremena.
Rai Benjamin (400 m prepone) – 47.13
Utrka na 400 m prepone bila je posljednjih godina jedan od šlagera, a moglo bi tako biti i ove sezone. Dok čekamo da svjetski prvak Karsten Warholm krene s natjecanjima, rukavicu mu je bacio doprvak iz Dohe Rai Benjamin s fantastičnih 47.13 na mitingu u Walnutu. Amerikancu je to treći rezultat karijere i najava da bi se ponovno mogao spustiti ispod 47 sekundi, te s Warholmom krenuti u napad na svjetski rekord Kevina Younga (46.78).
ATLETIČARKE
Maria Andrejczyk (koplje) – 71,40
Drago nam je da je jedan od najvećih rezultata ove godine postignut u našoj zemlji. Maria Andrejczyk je na Europskom bacačkom kupu u Splitu odapela koplje 71,40 m i došla na treće mjesto svih vremena. Istina, povijest sadašnjeg ženskog koplja je relativno kratka jer mu je specifikacija promijenjena 1999. i rekordi su se tada počeli brojati od nule, ali doseg 25-godišnje Poljakinje svejedno je impresivan. Za svjetskim rekordom Barbore Špotakove zaostala je 88 centimetara.
Yulimar Rojas (troskok) – 15,43
Atletičarka iz Venezuele pobijedila je prošli vikend na mitingu u Andujaru, skočivši 15,43 metra, što je samo sedam centimetara manje od svjetskog rekorda koji od 1995. drži Ukrajinka Inesa Kravec. U veljači prošle godine s identičnih je 15,43 srušila svjetski dvoranski rekord, a kao i u slučaju Ryana Crousera, čini nam se da je samo pitanje vremena kada će “skinuti” svjetski rekord i na otvorenom.
Sha’Carri Richardson (100 m) – 10.72
Mlađahna Amerikanka je na mitingu u Miramaru došla na šesto mjesto vječne ljestvice na stotki. Brže su u povijesti od ove 21-godišnjakinje trčale samo Florence Griffith-Joyner, Carmelita Jeter, Marion Jones, Shelly-Ann Fraser-Pryce i Elaine Thompson. No, priči tu nije bio kraj – na mitingu u Walnutu je najprije u kvalifikacijama istrčala 10.74, da bi sat i pol kasnije s vjetrom u prsa od 1,2 m/s projurila ciljem za 10.77 sekundi! Nitko u povijesti nije trčao brže s vjetrom u prsa jačim od 1,0 m/s.
Gudaf Tsegay (10.000 m) – 29:39.42
Etiopljanka Gudaf Tsegay (24) pozornost je na sebe skrenula u veljači ove godine kada je u Lievinu srušila svjetski dvoranski rekord na 1.500 metara (3:53.09). Početkom svibnja pomalo je ispod radara prošao njezin nastup u portugalskoj Maiji i pobjeda na 10.000 metara s impresivnih 29:39.42, što je peti rezultat u povijesti i najbolji debitantski rezultat ikad u ovoj disciplini. Tsegay je ujedno postala i prva žena u povijesti koja 800 metara trči ispod dvije minute, a 10.000 metara ispod 30 minuta.
Jorinde van Klinken (disk) – 70,22
U sjeni Crouserovih 23,01 ostao je još jedan sjajan rezultat s mitinga u Tucsonu. Nizozemka Jorinde van Klinken (21) bacila je disk 70,22 metra i postala tek druga Europljanka u ovom stoljeću, uz našu Sandru Perković, koja je probila 70-metarsku granicu. Ujedno je to i najdalji hitac u U-23 kategoriji u više od tri desetljeća. Van Klinken je, inače, europska juniorska prvakinja u bacanju kugle, a u bacanju diska joj je do ove godine osobni rekord bio 61,33 m.
