Izabrali smo za vas 10 najvećih atletskih dostignuća na jednom natjecanju, ravnomjerno podijeljenih između žena i muškaraca, pokušavajući obuhvatiti sve atletske kategorije disciplina. Izbor je, koliko god uvažavali objektivnost štoperice i metra i atletskih rezultata, ipak subjektivan. Objavljujemo u dva dijela – sada su na redu muškarci.
Jurij Sedih, kladivo, Europsko prvenstvo Stuttgart 1986
Bio sam klinac i nisam nešto bio impresioniran bacačkim disciplinama. To je bilo vrijeme Carla Lewisa, na vrh se probijao Ben Johnson, Said Aoutia bio je već na vrhuncu karijere, Talijani su vladali dugim prugama, a općenito je postojala određena averzija prema natjecateljima iz Istočnog bloka. I onda je došlo Europsko prvenstvo u Stuttgartu i finale bacanja kladiva s Jurijem Sedihom i Sergejem Litvinovim. Neka mi oproste današnji bacači kugle, ali ovo je bio najveći bacački dvoboj dosada – možda ne dramatičan kao finale kugle u Dohi 2019., ali…
Očekivao se veliki dvoboj dvojice predstavnika SSSR-a i Sergej Litvinov otvorio je natjecanje s 85,74 m u prvoj seriji. Jurij Sedih je zaprijetio već u drugoj seriji, 85,28 m, da bi se još približio u trećoj sa 85,46 m, a kulminacija je došla u četvrtoj seriji kad je Sedih bacio novi svjetski rekord – 86,74m. Natjecanje je zaključio s još dva hica preko 86 metara – 86,68 m u petoj i 86,62 m u završnoj seriji! S obzirom da mu je hitac iz prve serije bio 83,94 m – prosjek natjecanja mu iznosi fantastičnih 85,79 m – 5 cm dalje od najduljeg hica Litvinova. Igor Nikulin, treći predstavnik Sovjetskog Saveza osvojio je brončanu medalju s rezultatom 82,00 m.
86,74 m je drugi najstariji muški svjetski rekord i ove godine ćemo krajem kolovoza gotovo sigurno obilježiti 35 godišnjicu (74,08 m Jurgena Schultza u disku, dva je mjeseca stariji i njegovu smo obljetnicu već prošli u lipnju). Kao što smo spomenuli u uvodu, dečki u bacanju kugle imaju u Tokiju priliku malo promijeniti dojmove.
Cijelo natjecanje pogledajte na https://www.youtube.com/watch?v=ufCmEbQWYd8
Mike Powell & Carl Lewis, dalj, Svjetsko prvenstvo Tokyo 1991
Početak devedesetih i možda najbolje Svjetsko atletsko prvenstvo ikada. Carl Lewis je vratio tron na 100m i titulu najbržeg čovjeka na svijetu s 9,86 i novim svjetskim rekordom. Bio je u vrhunskoj formi, spreman to potvrditi u skoku u dalj – s velikom željom da preskoči Boba Beamona, a možda i magičnih 9 metara. Zadnji put je izgubio natjecanja u dalju još 1981. i imao je seriju od 65 uzastopnih pobjeda. Vjerujem da je cijeli stadion isto priželjkivao rekord Lewisa, no nešto se moralo pitati i Mikea Powella. Velika vlaga i promjenjivi vjetar, otežavali su natjecanje.
Nakon što je prvo Mike Powell skočio 7,85 m Lewis je sjajno otvorio prvu seriju s 8,68 m i rekordom svjetskih prvenstava. Powell je odgovorio s 8,54 m u drugoj seriji. Nakon što je prestupio u drugoj seriji, Lewis se u trećoj približio Beamonu s rezultatom 8,83 m uz pomoć vjetra, Powell je doskočio na 8,29 m. I završila je tek polovica natjecanja. Četvrta serija najavila je dramu. Powell je doletio negdje između Beamonovih 8,90 m i 9,00 m, ali uz milimetarski prijestup. Nakon njega na zaletištu se pojavio Carl Lewis i konačno preskočio Boba Beamona – 8,91 m, ali uz nedozvoljeni vjetar od +2,9.
I onda je u petoj seriji, Mike Powell odletio u povijest. 8,95 m! Novi svjetski rekord i erupcija oduševljenja na stadionu i pobjednički „visoki skip“ Powella. Šok i nevjerica kod Lewisa. No, nije sve bilo gotovo, Carlu su preostala još dva skoka – i to kakva. 8,87 m s laganim vjetrom u prsa -0,2 i 8,84 m u zadnjoj seriji zaključili su najimpresivniju seriju u povijesti. No, nije bilo dovoljno za pobjedu. Powell je prestupio u zadnjoj seriji, ali nakon što je Lewis doskočio na 8,84 m, Mike je mogao slaviti!
Kompletno natjecanje možete pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=CFj6RzlWNtM
Službeni rezultati 3rd IAAF World Championships in Athletics | WCH Tokyo (Olympic Stadium)91 (worldathletics.org)
David Rudisha, 800m, Olimpijske igre London 2012
Davidovo dostignuće je i Svjetska atletska federacija potvrdila kao najvećim atletskim dostignućem proteklog desetljeća i definitivno se slažemo s njima 😊. Svjetski rekord na 800m ne ruši se često. Olimpijsko zlato na 800m kao jednoj elitnoj atletskoj disciplini iznimno je dostignuće – jedan Sebastian Coe nikad nije uspio pobijediti na 800m na Olimpijskim igrama. I onda kad to dvoje spojite u jednoj utrci, prvi put se netko spusti ispod 1:41 (1:40,91), vodi utrku u savršenom i brzom ritmu od samog početka, onda je to vrh kraljice sportova.
A Rudisha je imao i sjajnu konkurenciju. Ali koja nije mogla doći do izražaja i koja se od samog starta borila za drugo i treće mjesto. Kad je Rudisha krenuo, svi su čekali kad će početi posustajati i kako će spašavati prvo mjesto ili ga izgubiti. A on je samo trčao i nitko mu se nije približio. Nigel Amos bio je srebrni s novim svjetskim juniorskim rekordom 1:41,73. Timothy Kitum iz Kenije bio je treći s 1:42,53. Još su dvojica trčala ispod 1:43, a nitko nije bio sporiji od 1:43,77. Uz svakog trkača stajala je neka oznaka iznimnog dostignuća – WR, WJR, NR, PB… samo se Abubaker Kaki na 7. mjestu zadovoljio sa SB oznakom. Mohammed Aman, Etiopija, jedini koji je te godine pobijedio Davida Rudishu u direktnom dvoboju bio je tek 6., ali i on s nacionalnim rekordom! Neponovljivo!
Kompletne rezultate možete pronaći ovdje 800 Metres Result | The XXX Olympic Games (worldathletics.org)
Emil Zatopek, 5000m, 10000m, maraton, Olimpijske igre Helsinki 1952
Nisam gledao 😊, ali vjerujem da svi koji prate atletiku, a pogotovo trčanje, znaju za ovaj pothvat i znaju da to više nitko neće ponoviti. Pobjeda na 5.000m, 10.000m i maratonu na jednim Olimpijskim igrama? Emil Zatopek, češka lokomotiva, jedan od najvećih dugoprugaša svih vremena i češki sportaš stoljeća u Helsinkiju je učinio nemoguće. I osvojio srca svih ljubitelja trčanja, atletike i sporta. Pogotovo srca Finaca, prave dugoprugaške nacije koja je podarila mnoge dugoprugaše, prije svih Pava Nurmija i Lasse Virena. No, vratimo se u 1952. godinu i Emilov dolazak u Helsinki.
Ni sam dolazak nije bio jednostavan. Jedan od Zatopekovih kolega uhapšen je „zbog podrivanja komunističkog sistema“ i trebao je Olimpijske igre provesti u praškom zatvoru. Zatopek je stao u njegovu obranu rekavši da onda ni on ne ide u Helsinki. Otišli su obojica.
Zatopek je relativno lagano pobijedio na 10.000 m, ali je zato na 5.000 m bila prava drama. U zadnji krug ušao je kao četvrti, s povećim zaostatkom za vodećim Gataweyom (Velika Britanija). Redom je prelazio sve i istrčao posljednjih 400 m za 57,5. I to bi već bilo veliko dostignuće, olimpijski double na pet i deset, kako se kaže u žargonu. Ali je onda Zatopek, u zadnji čas – legenda kaže – samo 10 minuta prije starta – odlučio da bi mogao nastupiti u maratonu iako ga nikad prije nije trčao. Krenuo je jednostavnom taktikom prateći svjetskog rekordera Jima Petersa koji je, znajući kakva mu je Zatopek prijetnja prvih 15 km otrčao u prebrzom ritmu i na kraju nije završio utrku. Zatopek je pobijedio s novim olimpijskim rekordom 2:23:04 i sa više od dvije minute prednosti ispred drugoplasiranog.
Još jedna zanimljivost koja dodatno naglašava ovo nevjerojatno dostignuće. Emil je bio sretno oženjen Danom Zatopek, češkom atletičarkom rođenom na isti dan i godinu kad i on. Bila je s njim u Helsinkiju, ali ne kao pratnja. Bila je s njim zajedno na atletskom borilištu i netom nakon što je pobijedio na 5.000 m, Dana je osvojila zlato u bacanju koplja. Četiri zlata za bračni par Zatopek iz 4 nastupa u Helsinkiju. 100% 😊
Malo romantičnih crno bijelih snimaka na https://www.youtube.com/watch?v=3c4Z8cbcIiA
Usain Bolt, 100&200m, Olimpijske igre Peking 2008 /Svjetsko prvenstvo Berlin 2009
Bilo koji pregled rekorda ili povijesnih, izvanserijskih atletskih dostignuća ne može proći bez Bolta. Nikako se ne možemo odlučiti između Olimpijskih igara u Pekingu i Svjetskog prvenstva u Berlinu pa smo pokrili oba događaja jer su identična uspjehom, a razlikuju se rezultatima – i prethodnim očekivanjima.
U Peking 2008. Bolt nije došao kao neprikosnoveni favorit i nisu postojala neka posebna očekivanja. Asafa Powell i Tyson Gay prije samih Igara bili su veće zvijezde od Bolta. On je iznenadio cijeli svijet lakoćom kojom je pobijedio i rezultatima koje je postigao. Vrlo brzo cijeli svijet je saznao tko je Usain Bolt i Boltmanija je započela. Finale na 100m i uvjerljiva pobjeda sa svjetskim rekordom 9.69 na 100m uz veselje dok utrka još traje odmah je postalo Boltov zaštitni znak i zaštitni znak svjetske atletike uz poznatu Boltovu munju! Cijeli svijet je pričao o njegovoj pobjedi na 100m i slavio ga kao najbržeg čovjeka na svijetu, a on je sve ponovio na dvostruko dužoj dionici, tzv. produženom sprintu, utrci na 200m gdje je ponovio isti scenarij. Pobjeda uz svjetski rekord 19.30 i veselje dok utrka još traje. Treći svjetski rekord i treće Olimpijsko zlato osvojio je Usain Bolt u Pekingu s Jamajčanskom štafetom 4x100m s rezultatom 37,10, ali im je taj rezultat poništen nekoliko godina kasnije zbog potvrđenog naknadnog doping nalaza Neste Cartera.
Svjetsko prvenstvo u Berlinu bilo je u iščekivanju ponovnog Boltovog nastupa. I iščekivanju novih pobjeda i novih svjetskih rekorda. I Bolt nije razočarao. Naprotiv, otišao je korak dalje na plavoj atletskoj stazi berlinskog Olimpijskog stadiona. Pobjeda i danas važeći svjetski rekord na 100m – 9,58, slavlje i zabava s maskotom prvenstva medvjedom Berlinom. Nekoliko dana kasnije – pobjeda i danas važeći rekord na 200m – 19,19 slavlje i zabava s maskotom prvenstva medvjedom Berlinom. I to s vjetrom u prsa od 0,3 m/s. U štafeti 4x100m, Bolt je ponovo trčao treću izmjenu te su uvjerljivo pobijedili ispred štafeta Trinidad i Tobaga i Velike Britanije s rezultatom 37,31. Štafeta je trčala u sastavu Steve Mullings, Michael Frater, Bolt i Asafa Powell. Na idućim Olimpijskim igrama u Londonu, postavili su danas važeći svjetski rekord 36.84, tada u sastavu Nesta Carter, Michael Frater, Yohan Blake i Usain Bolt kao “anchor leg” – posljednja izmjena.
Svjetski rekord iz Pekinga na 100m i kratka analiza na http://Usain Bolt Breaks 100m World Record in Beijing 2008 (olympics.com)
Svjetski rekord iz Berlina na 200m na http://Usain Bolt 19.19 new WORLD RECORD 200M Berlin 2009 [HQ] – YouTube
Naravno, ovdje nedostaju mnogi veliki događaji – Jesse Owens i Carl Lewis sa 4 atletska zlata, Kevin Young i njegov svjestki rekord u na 400m prepone u Barceloni tek srušen ovih dana nakon skoro 30 godina, dugoprugaški dublovi Bekelea, Faraha, El Guerreuja, nedavni bacački obračuni bacača kugle ili prije njih bacača koplja, nema Bubke, Mosesa, Gebreselasija… – kod muškaraca, a kod žena Wilma Rudolph i njezine pobjede iz Rima, Fany Blankers Kohen iz Londona 1948., Dibaba i njezin olimpijski dubl na 5000m/10000m, nedavni dvoboji na 400m prepone Dalile i Sydney, troboji u troskoku… Preduga je povijest atletike i prebogata je atletika disciplinama i događajima da bilo lako izabrati. Sve je to vrlo subjektivno, ovisi puno i o vremenu kojem smo navedene događaje pratili.
Iako je izbor subjektivan, uzeli smo puno objektivnih kriterija – važnost natjecanja, vrijednost rezultata, utjecaj na kompletno natjecanje i na daljnji razvoj atletike i navedene discipline. U 6 od 10 navedenih događaja postignuti svjetski rekordi su još uvijek važeći, u ostala 4 svjetski rekordi nisu postignuti, ali su postignuća: jedinstvena i neponovljiva – Zatopek, rijetka i teško ponovljiva – Holmes, inspirativna – Freeman, ili su dio „epskog“, po rezultatima nikad jačeg i dramatičnijeg finala Helebout & Vlašić. Osobno nismo pratili samo Zatopeka, ali njegovo dostignuće danas djeluje toliko nestvarno – realno nije ponovljivo – i svakako mora imati svoje mjesto u svakom izboru! Dakle, ako stavljate svoje prijedloge, Zatopek je unutra, ostalih 9 je podložno izmjenama i osobnim afinitetima 😊, a vi se prisjetite kojih smo pet vrhunskih postignuća iz ženske atletike izabrali https://atletikaplus.com/2021/02/23/najveca-atletska-postignuca/
